What do you think?
Rate this book
Uhode
Roman Uhode Derviša Sušića je veoma ambiciozan. On nastoji da obuhvati percepciju Bosne od strane drugih od početaka pisanih dokumenata vezanih za Bosnu pa do iza Drugog svjetskog rata, a kroz to i samu historiju Bosne. Pri tome on insistira na jednoj liniji doživljavanja Bosne i na jednoj perspektivi. Ta linija je ona koja počiva na stereotipima i predrasudama vezanim za Bosnu, a ta perspektiva je perspektiva uhode. Kao takav, ovaj roman je izuzetno podatan za čitanje iz perspektive postkolonijalne kritičke misli. Da se, naime, zaključiti da je strani diskurs o Bosni ustvari diskurs orijentalizma u onom smislu kako orijentalizam određuje Edvard Said, a to je diskurs okcidenta prema orijentu u kojem dominiraju kategorije kao što su iracionalnost, primitivizam i u stvari sve ono što se nalazi na negativnoj strani binarne opozicije...
Kao kontrapunkt uhodama pisac postavlja našeg čovjeka, u drugom dijelu romana to je najčešće kontraobavještajac, koji je mudar, inteligentan, lukav, najčešće sve ono što je suprotnost svemu onome za šta ga stranac smatra i onda taj naš čovjek iz duela sa strancem izlazi kao pobjednik. Stranci najčešće upadaju u zamku svojih predrasuda što je u ovom romanu nerijetko i izvor humora kojim roman obiluje.
Odlomak iz romana:
"Moj gospodaru,
Zemlja zvana Bosna nesretna je zemlja koju ne vrijedi osvajati, još manje držati, ali se može podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala, a služila bi bar kao sigurno konačište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i barune. Sa četiri strane, Vama već poznati aspiranti - podmeću, izazivaju, napadaju i otimaju. Ovo je zemlja suza, pokolja i užasa.
A lica ovog svijeta su mirna, razgovor se vodi sporo i o prošlosti se govori s ponosom, a o budućnosti s nadom.
Čܻ!
Muškarci su neka mješavina Slavena, Ilira, Kelta i Romana. Kod kuće ne vraćaju mačeve u korice - za pojilo, za ispašu, za prijek pogled, za ružnu riječ. Na evropskim turnirima zadivljuju zdravljem, snagom, elegancijom i ratnickim vještinama. U vlastitim kućama - nehatom, lijenošću, sujetom i prljavštinjom.
Mahom su patareni. Sloj posvećenih živi isposnički i ispašta za ostale koji uživaju u paganskom komoditetu.
Žene su im visoke, ćutljive i teške, bez šarma. Moram priznati da ipak ima nešto privlačno u njihovom mrkom kamenom dostojanstvu.
Umiju biti kraljice i sluškinje. U dvor u koji uđu donesu korist i mir, ali - vedrine nema. Neka se Gospod smiluje ovoj zemlji. Dok ona sebe ne nađe, mi u njoj nema Bog zna šta da tražimo."
Kao kontrapunkt uhodama pisac postavlja našeg čovjeka, u drugom dijelu romana to je najčešće kontraobavještajac, koji je mudar, inteligentan, lukav, najčešće sve ono što je suprotnost svemu onome za šta ga stranac smatra i onda taj naš čovjek iz duela sa strancem izlazi kao pobjednik. Stranci najčešće upadaju u zamku svojih predrasuda što je u ovom romanu nerijetko i izvor humora kojim roman obiluje.
Odlomak iz romana:
"Moj gospodaru,
Zemlja zvana Bosna nesretna je zemlja koju ne vrijedi osvajati, još manje držati, ali se može podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala, a služila bi bar kao sigurno konačište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i barune. Sa četiri strane, Vama već poznati aspiranti - podmeću, izazivaju, napadaju i otimaju. Ovo je zemlja suza, pokolja i užasa.
A lica ovog svijeta su mirna, razgovor se vodi sporo i o prošlosti se govori s ponosom, a o budućnosti s nadom.
Čܻ!
Muškarci su neka mješavina Slavena, Ilira, Kelta i Romana. Kod kuće ne vraćaju mačeve u korice - za pojilo, za ispašu, za prijek pogled, za ružnu riječ. Na evropskim turnirima zadivljuju zdravljem, snagom, elegancijom i ratnickim vještinama. U vlastitim kućama - nehatom, lijenošću, sujetom i prljavštinjom.
Mahom su patareni. Sloj posvećenih živi isposnički i ispašta za ostale koji uživaju u paganskom komoditetu.
Žene su im visoke, ćutljive i teške, bez šarma. Moram priznati da ipak ima nešto privlačno u njihovom mrkom kamenom dostojanstvu.
Umiju biti kraljice i sluškinje. U dvor u koji uđu donesu korist i mir, ali - vedrine nema. Neka se Gospod smiluje ovoj zemlji. Dok ona sebe ne nađe, mi u njoj nema Bog zna šta da tražimo."
210 pages, Paperback
First published January 1, 1989
3 people are currently reading
71 people want to read
About the author
Derviš Sušić
23books18followersDerviš Sušić was Bosnian writer and journalist. He also worked as a library director and in April 2002 the library in Tuzla (where he worked) gets named after him.
Bibliography:
- Ja, Danilo (1960);
- Danilo u stavu mirno (1961);
- Pobune (1966);
- Uhode (1971);
- Hodža strah (1973);
- Žestine (1976);
- Tale (1980);
- Parergon (1980);
- Žar i mir (1983);
- Veliki vezir (1984);
- A. Triptih (1985);
- Nevakat (1986);
- Listopad (1987);
- Jesenji cvat (drama, 1988);
- Drame (1988);
- Cvijet za čovjekoljublje (1989).
Bibliography:
- Ja, Danilo (1960);
- Danilo u stavu mirno (1961);
- Pobune (1966);
- Uhode (1971);
- Hodža strah (1973);
- Žestine (1976);
- Tale (1980);
- Parergon (1980);
- Žar i mir (1983);
- Veliki vezir (1984);
- A. Triptih (1985);
- Nevakat (1986);
- Listopad (1987);
- Jesenji cvat (drama, 1988);
- Drame (1988);
- Cvijet za čovjekoljublje (1989).
Ratings & Reviews
Friends & Following
Create a free account to discover what your friends think of this book!
Community Reviews
Displaying 1 - 2 of 2 reviews
August 12, 2024
Roman "Uhode" je kompleksno i duboko djelo koje istražuje tamne aspekte ljudske prirode i društva. Sušićeva kritika nije samo usmjerena na pojedince, već na širu društvenu strukturu koja omogućava i čak podstiče izdaju, laž i moralnu ambivalentnost. Kroz složene likove i bogat jezik, Sušić stvara djelo koje izaziva i provocira, ostavljajući čitatelja s pitanjima o vlastitom mjestu u svijetu. On kritikuje društvo koje je korumpirano i moralno posrnulo, ali bez jasne naznake rješenja, čime roman postaje refleksija kompleksnosti stvarnog svijeta. Njegov pesimistički ton ukazuje na osjećaj bespomoćnosti pred silama koje oblikuju ljudske sudbine.
January 14, 2025
Neviđena glupost.
Displaying 1 - 2 of 2 reviews
Can't find what you're looking for?
Get help and learn more about the design.